Intenzitet vježbanja u trudnoći

Što doista znamo o sigurnosti i učincima na dijete?

Dugo se smatralo da trudnice ne bi trebale prelaziti 140 otkucaja srca u minuti, no ta preporuka iz 1985. nije imala znanstveno uporište. Američki koledž opstetričara i ginekologa (ACOG) ju je zato još 1994. uklonio iz službenih smjernica.

Danas znamo da umjerena, a ponekad i visokointenzivna tjelovježba, može biti potpuno sigurna – pod uvjetom da je individualno prilagođena. Redovito kretanje u trudnoći donosi brojne koristi: smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa, prekomjernog debljanja, bolova u leđima i postporođajne depresije, te povoljno djeluje na razvoj fetusa.

Što nam govori fetalni puls?

Varijabilnost otkucaja srca (HRV) mjeri promjene između pojedinih otkucaja srca i pokazuje ravnotežu između simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava.

Kod odraslih, viši HRV znači bolju kondiciju i otpornost na stres, a kod fetusa – bolji razvoj autonomnog živčanog sustava.
Na fetalni HRV mogu utjecati navike majke: razina tjelesne aktivnosti, prehrana, pušenje i konzumacija alkohola.

Trudnoća kao prirodni “stres test”

Tijelo trudnice prolazi kroz brojne promjene – povećava se volumen krvi, disanje i metabolička potrošnja. Sve to podržava rast fetusa, ali i stavlja tijelo pod dodatni fiziološki stres.

Ako tijelo ne reagira optimalno, mogu se javiti komplikacije poput gestacijskog dijabetesa, hipertenzije i pretilosti, koje mogu dugoročno utjecati na zdravlje djeteta.
Praćenje HRV-a pomaže u razumijevanju tih promjena i ranom prepoznavanju rizika.

Kako sigurno vježbati u trudnoći?

Studije pokazuju da redovita fizička aktivnost majke može poboljšati HRV – i njezin i fetalni. Djeca žena koje redovito vježbaju imaju nižu frekvenciju otkucaja srca i bolju regulaciju autonomnog živčanog sustava.

Zbog promjena u tijelu trudnice, puls više nije pouzdan pokazatelj intenziteta. Umjesto toga, preporučuje se korištenje RPE skale napora (od 1 do 10):

• Umjereni intenzitet: 4–6

• Intervalni trening: 7–8 (uz dovoljan oporavak).

Je li visokointenzivna vježba sigurna?

Istraživanja pokazuju da su kratki intervali visokog intenziteta (20–60 sekundi), praćeni aktivnim odmorom, sigurni za trudnice bez komplikacija. Takav HIIT trening može čak doprinijeti boljoj kondiciji i cirkulaciji.

Kod duljih, submaksimalnih aktivnosti (više od 30 minuta) može doći do prolaznog smanjenja glukoze u krvi i kratkotrajnog pada fetalnog HRV-a, što naglašava važnost umjerenosti i stručnog nadzora.

Zaključak

Tjelovježba u trudnoći – uključujući i intervalni trening – može biti sigurna, korisna i poželjna, ako se provodi uz praćenje stručnjaka i prilagodbu individualnom zdravstvenom stanju.
HRV je vrijedan alat koji može pomoći u praćenju reakcija majke i djeteta te u razvoju personaliziranih smjernica za vježbanje.

Iako je potrebno još istraživanja, jedno je sigurno:
Informirana i pravilno dozirana fizička aktivnost u trudnoći donosi dugoročne koristi i majci i djetetu.

Autorica: Eni Delak

Izvori:

1. McDonald S, Satterfield NA, May LE, Newton ER, Livingston J, Fang X. Influence of maternal exercise on fetal heart response during labor and delivery. Health Sci Rep. 2018 Aug 13;1(10):e81. doi: 10.1002/hsr2.81. PMID: 30623037; PMCID: PMC6266368.

2. Dietz P, Watson ED, Sattler MC, Ruf W, Titze S, van Poppel M. The influence of physical activity during pregnancy on maternal, fetal or infant heart rate variability: a systematic review. BMC Pregnancy Childbirth. 2016 Oct 26;16(1):326. doi: 10.1186/s12884-016-1121-7. PMID: 27784276; PMCID: PMC5081933.

3. Gustafson KM, May LE, Yeh HW, Million SK, Allen JJ. Fetal cardiac autonomic control during breathing and non-breathing epochs: the effect of maternal exercise. Early Hum Dev. 2012 Jul;88(7):539-46. doi: 10.1016/j.earlhumdev.2011.12.017. Epub 2012 Jan 20. PMID: 22264436; PMCID: PMC3753784.

4. Graça LM, Cardoso CG, Clode N, Calhaz-Jorge C. Acute effects of maternal cigarette smoking on fetal heart rate and fetal body movements felt by the mother. J Perinat Med. 1991;19(5):385-90. doi: 10.1515/jpme.1991.19.5.385. PMID: 1804949.

5. Watson WJ, Katz VL, Hackney AC, Gall MM, McMurray RG. Fetal responses to maximal swimming and cycling exercise during pregnancy. Obstet Gynecol. 1991 Mar;77(3):382-6. PMID: 1992404.

6. Dalhaug EM, Sanda B, Bø K, Brown WJ, Øvstedal K, Brevik-Persson S, Haakstad LAH. Is fetal well-being jeopardised during high-intensity interval training? BMJ Open Sport Exerc Med. 2025 Apr 28;11(2):e002496. doi: 10.1136/bmjsem-2025-002496. PMID: 40303383; PMCID: PMC12039009.

7. Skow RJ, Davenport MH, Mottola MF, Davies GA, Poitras VJ, Gray CE, Jaramillo Garcia A, Barrowman N, Meah VL, Slater LG, Adamo KB, Barakat R, Ruchat SM. Effects of prenatal exercise on fetal heart rate, umbilical and uterine blood flow: a systematic review and meta-analysis. Br J Sports Med. 2019 Jan;53(2):124-133. doi: 10.1136/bjsports-2018-099822. Epub 2018 Oct 18. PMID: 30337345.

8. Dietz P, Watson ED, Sattler MC, Ruf W, Titze S, van Poppel M. The influence of physical activity during pregnancy on maternal, fetal or infant heart rate variability: a systematic review. BMC Pregnancy Childbirth. 2016 Oct 26;16(1):326. doi: 10.1186/s12884-016-1121-7. PMID: 27784276; PMCID: PMC5081933.

9. Syed, Harris MD; Slayman, Tyler MD; DuChene Thoma, Kate MD, MME. ACOG Committee Opinion No. 804: Physical Activity and Exercise During Pregnancy and the Postpartum Period. Obstetrics & Gynecology 137(2):p 375-376, February 2021. | DOI: 10.1097/AOG.0000000000004266